Ovisnost je bolest mozga - nova definicija ovisnosti

Ovisnost nema nikakve veze sa snagom volje. Prema najnovijoj definiciji američkih specijalista, riječ je o trajnoj bolesti mozga koja zahtijeva odgovarajuće liječenje, bilo da se radi o ovisnosti o alkoholu, drogama ili kocki - prenosi AP.

Triff / Shutterstock

Dr. Michael M. Miller iz Američkog društva za medicinu ovisnosti kaže da ovisnost nije samo pitanje lošeg ponašanja. Naglašava da je riječ o kroničnoj bolesti koja zahtijeva dugotrajno liječenje, slično dijabetesu i aterosklerozi.

Prema klasičnoj definiciji, ovisnost je stečena snažna potreba za obavljanjem neke aktivnosti ili uzimanjem neke supstance. Oni su također definirani kao rizični, izvan kontrole ponašanja.

Wikipedia navodi da se psihološka ovisnost očituje povećanjem nagona povezanog s potragom za lijekom koji izaziva ovisnost, smanjenjem tolerancije na njegove učinke (smanjenje učinka užitka), oslabljenom voljom, opsjednutošću uzimanjem i mentalnim opsesijama koje se ponavljaju i nakon mnogo godina apstinencije. Tu je i samozavaravanje i fizička iscrpljenost.

Nova definicija američkih stručnjaka naglašava da je ovisnost poremećaj mozga, što je bolje pokazati obiteljima ovisnika i obiteljskim liječnicima zašto se recidivi ove bolesti i neuspjesi u liječenju javljaju tako često.

Objašnjenje prirode ovisnosti omogućeno je napretkom u istraživanju mozga u posljednja dva desetljeća. Prije svega, potrebno je shvatiti da se radi o kroničnom poremećaju koji se javlja čak i nakon prekida liječenja - naglašava dr. Nora Volkow, direktorica Nacionalni institut za zlouporabu droga.

Što se događa u mozgu ovisnika? Stručnjaci uglavnom kažu da su veze između osjećaja, razmišljanja i ponašanja poremećene.

Prema dr. Volkowu, dovoljno je da se poremeti funkcioniranje frontalnog korteksa, jer se tamo isprepliću emocionalna i kognitivna sfera. Ovaj je dio mozga sazrio najkasnije, što objašnjava zašto je toliko opasno eksperimentirati sa stimulansima tijekom adolescencije.

Neki su ljudi genetski skloniji ovisnosti. Ali ljudi koji nisu toliko skloni postaju ovisni. Sve što trebaju učiniti je okrenuti se drogama ili eksperimentirati s kockanjem kad se žele riješiti stresa s kojim se ne mogu nositi.

U oba slučaja dolazi do poremećaja u sustavu nagrađivanja mozga, kaže dr. Volkow. Tada dolazi do povećanja lučenja moždanog neurotransmitera dopamina kako bi reagirao na određena ugodna ponašanja, poput pijenja alkohola, pušenja ili uzimanja droga.

Ovo se ponašanje postupno ugrađuje u sustav nagrađivanja i kao posljedica toga razvija se ovisnost. A to postaje prisiljavanje čak i kad više nije ugodno.

Doktor Miller tvrdi da se iz toga ne bi moglo zaključiti da se više nema što izaći iz ovog začaranog kruga. Oboljela osoba mora se boriti i izliječiti - tvrdi američki specijalist.

Neizvjesno je samo mogu li se određena ponašanja, poput ovisnosti o seksu, prejedanja i kockanja, smatrati ovisnima. U ovom slučaju nema dogovora ni među stručnjacima.

Potrebno je više istraživanja u ovom području, priznaje dr. Miller.

Doktor Volkow dodaje da se najnovijim istraživanjima mozga razvijaju nove, učinkovitije metode liječenja ovisnosti. Umjesto da blokira osjećaj zadovoljstva ili olakšanja koji stimulans daje, kao što je do sada pokušavano, bit će moguće ojačati veze u mozgu koje pomažu u rješavanju ovisnosti.

Doktor Miller dodaje da neke veze u mozgu olakšavaju i brže se oporavljaju od ovisnosti. Novi lijekovi ili terapije također bi trebali pomoći onima koji nemaju takve predispozicije. (PAP)

Oznake:  Psiha Seks Seks-Ljubav